ENERGETSKA UČINKOVITOST I ENERGETSKI SIROMAŠNA KUĆANSTVA
Sandra Magajne, prof.
HEP ESCO i HEP Elektra u okviru programa Europske unije ‘Obzor 2020’ sudjeluju u provedbi međunarodnog projekta SocialWatt za ublažavanje energetskog siromaštva.
Poboljšanje energetske učinkovitosti jedan je od načina za ublažavanje energetskog siromaštva jer istovremeno doprinosi smanjenju potrošnje energije i povećava udobnost stanovanja, doprinosi smanjenu emisija stakleničkih plinova i potiče razvoj lokalnog gospodarstva i zapošljavanje. U provedbi međunarodnog projekta SocialWatt sudjeluje HEP ESCO, a pridruženi član je HEP Elektra. Projekt se u potpunosti financira iz programa ‘Obzor 2020’, započeo je u rujnu 2019. godine i traje 43 mjeseca.
Cilj projekta SocialWatt je povezivanje stranaka obveznica prema članku 7. Direktive o energetskoj učinkovitosti (EED) diljem Europe, tako da usvoje inovativne sheme za suzbijanje energetskog siromaštva. Točnije, projektom se želi izgraditi kapacitet opskrbljivača energijom i komunalnih poduzeća i omogućiti im korištenje alata za podršku odlukama koje su razvijene u okviru projekta za učinkovito ciljanje energetski siromašnih kućanstava i provedbu programa energetske učinkovitosti. Alati za pomoć
komunalnim poduzećima i opskrbljivačima energijom za učinkovito identificiranje energetski siromašnih kućanstava su:
• SocialWatt analizator, za prepoznavanje energetski siromašnih kućanstava
• SocialWatt plan, za izradu akcijskih planova energetskog siromaštva
• SocialWatt provjera, za praćenje i procjenu programa energetskog siromaštva.
Osam energetskih tvrtki, partnera na projektu SocialWatt, koriste te alate za informiranje o razvoju svojih akcijskih planova za energetsko siromaštvo koji će usmjeravati njihove aktivnosti na njegovom smanjenju tijekom projekta i dalje.
U paketu ‘Čista energija za sve Europljane’ Europska komisija predložila je niz mjera za borbu protiv energetskog siromaštva primjenom mjera energetske učinkovitosti, mehanizama za zaštitu protiv isključivanja s energetske mreže i boljim definiranjem i praćenjem te teme na razini članica Europske unije uz pomoć integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Pravni okvir EU-a koji se odnosi na energetsko siromaštvo podvrgnut je određenim izmjenama. Energetsko siromaštvo spominje se u novoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti (2018/2002), novoj Direktivi o energetskim svojstvima zgrada (2018/844), Uredbi o upravljanju (2018/1999) i Direktivi o električnoj energiji (2009/72).
Primjenom europske Direktive o energetskoj učinkovitosti iz 2012. u hrvatski zakonodavni okvir je za opskrbljivače energijom donesena obveza ostvarivanja energetskih ušteda, svake godine u iznosu od 1,5% godišnjeg opsega energije koju su prodali krajnjim kupcima. Energetske uštede mogu se postići pružanjem energetskih usluga, ulaganjem u mjere energetske učinkovitosti, davanjem poticajnih mjera, savjetovanjem, kupnjom verificiranih ušteda na energiji ili plaćanjem kazne. Uštede bi prvenstveno trebalo ostvariti kod krajnjih kupaca u kategoriji kućanstva koji su pogođeni energetskim siromaštvom.
Prema definiciji iz Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju, energetsko siromaštvo je "situacija u kojoj kućanstvo ili pojedinac zbog kombinacije niskih prihoda, visokih energetskih troškova i niske energetske učinkovitosti stambenog objekta nema dovoljno sredstava za plaćanje osnovnih energetskih usluga (rasvjete, grijanja, hlađenja, mobilnosti i električne energije) koje osiguravaju dostojan životni standard". Energetsko siromaštvo izravno utječe na zdravlje i pogađa oko 11%, odnosno 54 milijuna Europljana. U Hrvatskoj je Uredbom o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava definirano da status ugroženog kupca može imati krajnji kupac iz kategorije kućanstva pod uvjetom da je korisnik zajamčene minimalne naknade ili osobne invalidnine ili je član kućanstva koji je korisnik jedne od tih naknada. Prema statističkim podacima iz 2020. godine, u Hrvatskoj je bilo 58 304 korisnika s pravom za naknadu za ugroženog kupca energenata.
Maksimalni iznos naknade za ugroženog kupca doživio je i službeno izmjene i dopune
novom Uredbom koju je Vlada donijela u ožujku ove godine u sklopu paketa mjera usmjerenih na suzbijanje udara rasta cijena energenata na građane i gospodarstvo. Iznos sada može biti do maksimalno 400 kuna u razdoblju 1. travnja 2022. - 31. ožujka 2023. godine te se, osim troškova električne energije, mogu sufinancirati troškovi za plin i toplinsku energiju.
HEP je 2015. godine potpisivanjem Sporazuma o suradnji na suzbijanju energetskog
siromaštva preuzeo troškove građana za solidarnu naknadu kojoj je svrha prikupljanje
sredstava za podmirenje troškova električne energije najugroženijim kupcima tako da
svaki kupac kategorije kućanstvo plaća naknadu od 0,03 HRK/(kW h). Uprava HEP-a je krajem 2018. godine imenovala Tim za uspostavu sustava obveznih ušteda energije koji će raditi na razvoju programa i inicijativa kojima će se HEP Grupa nastojati nositi s nadolazećim izazovima koje donosi energetska tranzicija, ispunjavati zakonske obveze, razvijati nove usluge za krajnje kupce u skladu sa suvremenim tehnologijama i trendovima te nastaviti provoditi aktivnosti na ublažavanju energetskog siromaštva u Hrvatskoj.
HEP Elektra je pridruženi član u provedbi projekta SocialWatt, a u sustavu obveze energetske učinkovitosti sudjeluje u osmišljavanju i provođenju programa.
U veljači 2019. HEP ESCO je potpisao Povelju o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine i sudjelovao u Drugom otvorenom dijalogu partnera na kojem je glavna tema bila definiranje kriterija energetskog siromaštva u Hrvatskoj i Program energetske obnove obiteljskih kuća 2014. - 2020. Cilj tog Programa je smanjiti energetske potrebe zgrada, postići uštede veće od 50%, sniziti troškove i osigurati zdravije uvjete za život prioritetno najugroženijim građanima.
HEP je, na temelju zaključaka Vlade Republike Hrvatske, kućanstva na području četiri grada i deset općina Sisačko-moslavačke županije te u dvije općine Zagrebačke županije, koja su pogođena razornim potresom krajem 2020., oslobodio plaćanja troškova energije tijekom čitave 2021. godine, čime se djelovalo na ublažavanje negativnih posljedica za stanovništvo koje je pogodila ta prirodna katastrofa. Provedba mjere otpisa potraživanja za energiju nastavlja se do kraja lipnja 2022. godine s mogućnošću produljenja.
Vlada je 23. prosinca 2021. donijela Program suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine. Program obuhvaća stambene zgrade kojima raspolaže i upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, u kojima korisnici nisu u mogućnosti sudjelovati u energetskoj obnovi. Ukupna procijenjena moguća ušteda na primarnoj energiji na svim zgradama iznosi 27 GW h godišnje, a trošak energetske obnove procjenjuje se na 355 mil. kuna. Sufinanciranje i provedba Programa osigurat će se iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost na osnovi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. i iz sredstava državnog proračuna i to iz preostalog raspoloživog iznosa sredstava prikupljenih na osnovu solidarne naknade za ugroženog kupca energenta. Iznos solidarne naknade iznosi 0,03 kune po potrošenom kW h električne energije za kategoriju kućanstvo. Društva HEP Elektra i HEP Opskrba za sve svoje kupce električne energije iz kategorije kućanstvo preuzimaju na sebe plaćanje solidarne naknade koja se koristi za pokrivanje troškova za električnu energiju ugroženih kupaca energenata. Na taj način HEP za sada tzv. fiskalnim mjerama sudjeluje u ublažavanju energetskog siromaštva u Hrvatskoj. Provedbom sveobuhvatne obnove tih zgrada povećat će se razina kvalitete života korisnika poboljšanjem uvjeta u prostorima koje koriste. Također će se povećati sigurnost, odnosno otpornost zgrada na neželjene događaje poput požara ili potresa.